Nakon sinode u Jeruzalemu 634. godine sveti je Sofronije, patrijarh grada, poslao dugo pismo u obliku ispovijesti vjere Sergiju, patrijarhu Konstantinopola. Autoritet ovoga izlaganja katoličkoga vjerovanja bio je velik jer su ga odobrili oci Četvrtoga koncila u Carigradu. To je jedna od najvećih stranica koje su ispisane njemu u čast.
Dogmatsko pismo svetoga Sofronija o Utjelovljenju
Što se tiče Utjelovljenja, vjerujem da je Božja Riječ, jedinorođeni Sin Očev, rođen prije svih vjekova, u istobitnosti istoga Boga i Oca.
Sažalivši se nad našom palom naravi, u svojoj ljubavi prema ljudima, u svojoj beskrajnoj slobodi i voljom Boga koji Ga je rodio, kao i uz božanski pristanak Duha Svetoga, ne napuštajući krilo svoga Oca, sišao je u našu niskost.
U skladu sa zajedničkom voljom Oca i Duha i u skladu sa svojom naravi i svojim beskonačnim bićem, ne trpeći ograničenja, ignorirajući naše uzastopne deformacije, djelujući po naravi na potpuno božanski način, On je ušao u samu blistavu utrobu djevičanske čistoće od Marije, svete i blistave Djevice, pune božanske mudrosti i slobodne od svake ljage tijela, duše i duha.
On se utjelovio, On netjelesni; On uzima naše obličje, On koji je prema božanskoj biti bio lišen obličja glede vanjštine i izgleda. On uzima tijelo poput našega, On, nematerijalan, postaje istinski čovjek, a da nije prestao biti prepoznatljiv kao Bog. Vidimo kako ga Njegova Majka nosi u svom krilu, Njega koji je u krilu Vječnoga Oca. On, bezvremeni, dobiva početak u vremenu.
Sve to ne iz hira, već stvarno i istinski poništavajući samoga sebe u potpunosti, voljom svoga Oca i Njegovom vlastitom voljom, preuzimajući svu našu ljudsku supstancu, uzimajući tijelo koje je istobitno s nama, razumnu dušu, sličnu našim dušama, duh identičan našemu. Jer to je ono što čovjek jest. I On je postao istinski čovjek po uzvišenomu začeću Presvete Djevice.
Jer On je želio postati čovjekom kako bi očistio slično po sličnomu, spasio brata po bratu, rasvijetlio istovjetnost istovjetnošću. Zbog toga je izabrana sveta Djevica. Ona je posvećena u svojoj duši i u svomu tijelu, a budući da je čista, čedna i bezgrješna, postaje suradnica Utjelovljenja Stvoritelja.
Molitva svetoga Sofronija Djevici Mariji
Raduj se, milosti puna, Gospodin je s tobom. A što može biti veće od ove radosti, o Djevice Majko? Što može biti iznad ove milosti, koju si ti jedina primila od Boga u dioništvo? Što bi moglo biti radosnije i svjetlije?
Radost koja izvire iz tebe nije dana samo ljudima nego i svim silama u Visini. Sve ostaje daleko iza tvojih čuda, sve je ispod tvoje milosti. Sve druge poznate povlastice tek su drugoga reda i imaju samo mnogo manji sjaj. Gospodin je s tobom.
Tko bi se usudio natjecati s tobom po ovomu pitanju? Bog se iz tebe rađa. Tko ti onda ne bi odmah ustupio mjesto da ti s radošću prepusti primat i izvrsnost? Također, kada razmišljam o tvojoj nadmoći nad svim stvorenjima, glasno naviještam tvoje hvale. Raduj se, milosti puna, Gospodin je s tobom. Radost koja izvire iz tebe nije dana samo ljudima nego i svim silama u visini.
Zaista si blagoslovljena među svim ženama jer si Evino prokletstvo pretvorila u blagoslov; jer Adam, koji je prije bio proklet, mogao je biti blagoslovljen zbog tebe. Zaista si blagoslovljena među svim ženama, jer je zahvaljujući tebi blagoslov Očev sišao na ljude i izbavio ih od drevnoga prokletstva. Zaista si ti blažena među svim ženama jer su zahvaljujući tebi tvoji preci spašeni, jer ćeš ti iznjedriti Spasitelja koji će im priskrbiti spasenje.
Izvor: fsspx.news
