Bazilika Mariazell koja se uzdiže u srcu štajerskih planina 70 km istočno od Beča, glavno je duhovno središte katoličkoga stanovništva Podunavlja. Svake godine ugosti gotovo milijun hodočasnika: Austrijanaca, ali i Čeha, Slovaka, Mađara, Hrvata i Slovenaca.
Povijest
Svetište je osnovano 1157. godine nakon čuda kojega je učinila Djevica Marija. Benediktinskog redovnika, Magnusa, poslao je njegov otac opat da propovijeda Evanđelje u ovomu kraju. Sa sobom je nosio kip Gospe izrezbaren u lipovu drvu. Putem se našao blokiran stijenom. Postavio je kip na stijenu i stijena se raspala da bi ga pustila da prođe.
Sagradio je samostansku ćeliju – “zell” na njemačkom – od koje dolazi današnji naziv Mariazell. Glas njegove svetosti izazvao je obraćenja i privukao hodočasnike. Riječ je o kipu slavne Djevice koja se danas štuje, poznata kao Magna Mater Austriae, Velika Majka Austrije.
Susljedne crkve
Drugi čudesni događaj dogodio se pri nastanku prve crkve: moravski markgrof i njegova žena ozdravili su od teške bolesti i u znak zahvalnosti dali prilog za gradnju crkve koja je započela 1200. godine. Samostalna župa već je postojala 1269. Oprost salzburškoga biskupa iz 1330. godine potvrđuje da je često posjećivano mjesto hodočašća.
Romanička crkva je proširena i pretvorena u gotičku crkvu, a to je započelo donacijom mađarskoga kralja Ljudevita I. 1370. godine u znak zahvalnosti za pobjede protiv neprijatelja kršćanstva. Ova je crkva u sljedećim stoljećima postupno proširivana, ali je sačuvana početna romanička jezgra.
Veliku je ulogu odigrao potpuni oprost koji je 1399. godine dao papa Bonifacije IX. Podijeljen je za tjedan nakon osmine Uznesenja, što je omogućilo razvoj procesija koje su ostale aktivne i nakon isteka oprosta.
Tijekom reformacije dolazi do naglog pada hodočašća, ali za katoličke knezove i pristaše protureformacije marijansko svetište postaje simbol katoličanstva. Tijekom stoljeća protok hodočasnika prema mjestu zvanom Mariazell nastavio se povećavati.
U 16. stoljeću Mariazell je bio jedno od međunarodno poznatih hodočasničkih mjesta. Hodočasnici iz današnje Bavarske, Češke, Francuske, Italije, Hrvatske, Poljske, Njemačke, Švicarske, a posebno Austrije i Mađarske, dolazili su već u to vrijeme moliti se Djevici iz Mariazella.
Od 17. stoljeća priljev hodočasnika zahtijevao je potpunu rekonstrukciju koja je izvedena u baroknom stilu. Tada je Djevica Marija dobila naslove Magna Domina Hungarorum (Velika Vladarica Mađara) i Regina Slavorum Gentium (Kraljica slavenskih naroda).
Papa sv. Pio X. godine 1907. podigao je crkvu posvećenu Rođenju Marijinom na razinu malu baziliku, a 1908. Gospina slika dobila je papinsku krunidbu. Mariazell je podignut kao nacionalno svetište, odakle slavna Majka štiti zemlju.
Poticaj „čuda krunice” protiv komunizma
Dok je prijetila opasnost od sovjetske okupacije, 2. veljače 1946. kapucinski svećenik Petrus Pavlicek molio se Gospi u Mariazellu. Unutarnji glas mu je tada rekao: „Učini štogod ti kažem i imat ćeš mir.” Shvatio je da Marija traži od vjernika da neumorno mole Krunicu kako bi se Austrija oslobodila od komunističkoga jarma. Nakon sedam godina ustrajnosti ova križarska vojna svete Krunice spasila je zemlju. Komunisti su otišli.
Kapela sa slikom okrunjene Djevice
Izvor: fsspx.news
